Koliko je neko društvo ravnopravno ne mjeri se samo zakonima koji garantuju jednaka prava za žene. Mjeri se stvarnim mogućnostima koje žene imaju svakog dana za obrazovanje, zaposlenje, napredovanje, učestvovanje u donošenju odluka, normalan socioekonomski položaj u kojem neće biti ovisne o drugima, mogućnostima za redovnu brigu o zdravlju te osjećaj sigurnosti.
Iako su neke promjene napravljene, položaj žena u Bosni i Hercegovini i dalje je obilježen brojnim izazovima. Posebno su u osjetljivom položaju mlade žene koje se istovremeno suočavaju s preprekama zbog svojih godina, ali i spola. Njihov glas se nedovoljno čuje, njihova zastupljenost u procesima odlučivanja ostaje minimalna, a mogućnosti koje imaju često zavise od mjesta u kojem žive, ekonomskog statusa i podrške koju mogu dobiti. Zbog svega toga često su isključene iz društvenih i političkih procesa u našem društvu.
Žena danas može imati diplomu, ali se i dalje suočavati s diskriminacijom pri zapošljavanju. Može imati pravo da učestvuje u politici, ali i dalje biti nevidljiva na pozicijama gdje se donose najvažnije odluke. Može imati pravo na zdravstvenu zaštitu, ali se suočavati s nedovoljnom dostupnošću usluga, kao i tabu temama koje i dalje prate pitanja ženskog i reproduktivnog zdravlja što je posebno alarmantno i opasno jer ugrožava zdravlje žena.
Posebno zabrinjava činjenica da ekonomska nesigurnost, socijalna isključenost i nasilje kojem su izloženi često nisu zasebni problemi. Žena koja nema vlastita primanja teže ostvaruje samostalnost, a nedostatak institucionalne podrške dodatno otežava izlazak iz teških životnih situacija. Ženama nije pružena adekvatna podrška kao ni osjećaj sigurnosti u institucije, ustanove i sistem koji treba da ih zaštiti.
Zato pitanje ravnopravnosti žena ne može biti svedeno na jednu oblast.
Gender izborna lektira M1 Prava za mlade položaj mladih žena posmatra kroz ključna područja njihovog života počevši od zapošljavanja i obrazovanja, preko društvenog i političkog učešća, do zdravstvene i socijalne zaštite, informiranosti, mobilnosti, sporta, kulture i slobodnog vremena.
Zajednička poruka svih ovih oblasti je jednostavna: žene ne trebaju samo formalno jednaka prava, potrebne su im jednake mogućnosti da upravo ta prava u stvarnosti i koriste. To znači pristupno obrazovanje bez stereotipa, tržište rada bez diskriminacije, zdravstvenu zaštitu sa dostupnim uslugama bez tabua, institucije koje pružaju sigurnost i politiku u kojoj žene nisu samo tema predizbornih obećanja, nego ravnopravne učesnice u donošenju odluka.
Gender izborna lektira nastala je s ciljem da pitanja položaja i prava žena ne ostanu samo dio općih deklarativnih obećanja, već da postanu konkretan dio političkih programa i javnih politika. Kroz analizu ključnih oblasti života mladih žena, lektira nastoji ponuditi političarima, kandidatima i kandidatkinjama, ali i široj javnosti, konkretne smjernice i prijedloge mjera koje mogu doprinijeti stvaranju ravnopravnijeg društva.
Cilj nije samo ukazati na probleme, već otvoriti prostor za rješenja i potaknuti one koji donose odluke da preuzmu odgovornost za stvaranje politika koje će ženama omogućiti jednake prilike, veću sigurnost i stvarno učešće u društvenom životu.
Više detalja možete pronaći OVDJE!
Drugo dopunjeno izdanje Gender izborne lektire finansijski je podržalo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Danske u partnerstvu sa organizacijom ActionAid Danska.
