Politička pismenost mladih je do sada u bosanskohercegovačkom društvu bila potpuno zanemarena tema kojoj se nije pridavalo dovoljno pažnje. Nedovoljno je uključena kroz sistem formalnog obrazovanja, dok joj u području neformalnog obrazovanja nedostaje aktivnosti i sadržaja koji bi se ponudili mladima da prošire znanja i jačaju nivo političke pismenosti. Obrazovani i pismeni mladi ljudi su osnova svakog društva. Za adresiranje bilo kakvih problema koje postoje u nekoj oblasti života obrazovanje je ključni segment koji može dovesti do poboljšanja stanja i rješavanja problema, a primjer za to su zemlje Europske unije poput Estonije i Finske koje su uspjele potpuno reorganizirati i modernizirati sisteme obrazovanja što je i dovelo do pozitivnih kretanja i ekspanzije u različitim oblastima.
U Bosni i Hercegovini ne samo da imamo potpuno zanemarivanje teme političke pismenosti mladih, nego jako malo radimo i na medijskom opismenjavanju ove populacije što može uzrokovati ozbiljne posljedice za razvoj jednog društva. Kao dokaz da ozbiljni problemi u obrazovanju mladih postoje, pokazuju i podaci iz PISA istraživanja. Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala u PISA testiranju (Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika) 2018 godine. Od 79 zemalja koliko ih je učestvovalo u testiranju BiH se našla na 62. mjestu. Rezultati spomenutog testiranja pokazali su da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen. Najlošija postignuća 15-godišnjaci su imali iz oblasti prirodnih nauka. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja 2023. godine nije učestvovala u PISA testiranju, te osnovci nisu učestvovali u ovom međunarodnom istraživanju, koje svake tri godine procjenjuje znanja i vještine svih petnaestogodišnjaka iz cijelog svijeta. BiH je propustila ovo važno testiranje zbog nepostojanja političkog konsenzusa što dovoljno govori o posvećenosti aktuelnih politika prema obrazovanju i edukaciji mladih koje su ključne za njihov rast i razvoj. Nivo političke pismenosti mladih u BiH možemo povezati upravo sa formalnim sistemom obrazovanja i neadekvatnim metodama i pristupima u obrazovanju.
Možemo tvrditi da je politički pismeno društvo temeljna pretpostavka razvoja demokratije i demokratskog sistema jedne države. Politička pismenost u široj definiciji podrazumjeva znanja i sposobnosti koje su potrebne za razumijevanje političkih procesa, razvoja kritičkog razmišljanja te aktivnog učešća u političkom životu. Uspjeh stabilnog i održivog demokratskog društva ovisi o tome koliko su građani politički pismeni. U Bosni i Hercegovini se može postaviti ozbiljno pitanje: koliko uopće kao društvo činimo da bi obrazovali mlade generacije? Bosna i Hercegovina nije na sistemski i kvalitetan način u školski sistem implementirala obrazovanje koje bi trebalo podržavati i poticati razvoj političke pismenosti. Predmeti poput demokratije i građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama u svojim planovima i programima ne sadrže materijale i gradivo koje bi omogućilo da se mladi obrazuju o političkoj pismenosti te koji bu unaprijedili njihovu buduću građansku participaciju u svim dostupnim mehanizmima koji mogu biti važni za učešće mladih u razvoju lokalnih zajednica. Da bi se situacija poboljšala treba postojati iskrena namjera i politička volja za angažiranje svih relevantnih aktera, institucija i ustanova za poboljšanje političke pismenosti mladih u BiH.
Kao dokaz činjenici da je politička pismenost mladih na niskom nivou može poslužiti i nedavno objavljeno istraživanje koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT. Istraživanje je obuhvatilo 1069 mladih osoba iz cijele BiH. Rezultati pokazuju da mladi posjeduju određen nivo znanja o ključnim političkim pojmovima i političkim procesima, međutim pokazalo se i da imaju poteškoća u razlikovanju izvršne i zakonodavne vlasti kao i institucija koje spadaju u različite vrste vlasti što može dovesti do problema u budućnosti jer nerazlikovanje nadležnosti institucija i sistema odlučivanja unutar BiH može imati ozbiljne posljedice. Pored toga istraživanje je pružilo podatke iz kojih se može zaključiti da najniži nivo političke pismenosti imaju upravo mladi u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, dok nivo znanja raste u preostale dvije dobne skupine (20-24, 25-30). Analizom podataka iz istraživanja daje se zaključiti da u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, najviši nivo znanja pokazuju gimnazijalci, dok lošije rezultate bilježe učenici trogodišnjih te četverogodišnjih strukovnih škola što može poslužiti u određivanju pravca djelovanja i planiranju akcija koje će se poduzimati. Istraživanje je pokazalo i da mladi imaju problema u prepoznavanju ko su političari na važnijim pozicijama u državi. Skoro dvije trećine ispitanih mladih ne zna ko je premijer entiteta Republika Srpska, dok više od polovine mladih (55% ispitanih), ne zna odgovor na pitanje ko je premijer Federacije BiH. I na pitanje o predsjedavajućem Vijeća ministara zabilježeno je dosta netačnih odgovora, tačnije 34% mladih nije znalo odgovor na ovo pitanje. Neki od predočenih podataka mogu ukazati na problem sa nivoom političke pismenosti i stepena informisanosti mladih o ključnim političkim pojmovima i političkim procesima. Pored toga, rezultati ukazuju i na nedovoljnu medijsku pimenost mladih. U okviru Institutove Analize navodi se i da je održano nekoliko fokus grupa na kojoj su mladi detaljnije iznosili razmišljanja o određenim pitanjima i temama obuhvaćenim istraživanjem. Kroz razgovore u fokus grupama, većina mladih je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno ne zanima.
Jedan od razloga za manjak interesa za temom političke pismenosti mladih je i nedostatak relevantnih istraživanja koja bi detaljnije ispitala nivo političke pismenosti mladih. Potreban je širi angažman društvene zajednice, odnosno veće involviranje akademske zajednice, studenata, učenika ali i eksperata koji se bave pitanjima mladih u analizu trenutnog stanja i predlaganja smjernica šta je potrebno uraditi i kako trebamo djelovati da bi se poboljšala politička pismenost mladih u BiH.
M1 Prava za mlade je prepoznala problem političke pismenosti te je odlučila da se tokom izborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine aktivnije posveti edukaciji i informiranju mladih organiziranjem radionica koje za cilj imaju da mladima omoguće da dobiju neophodna znanja i vještine koje će poboljšati njihovu političku pismenost, ali i koje mogu iskoristiti u svakodnevnim aktivnostima kroz poticanje svojih vršnjaka da se posvete političkom opismenjavanju. M1 Prava za mlade smatra da je potrebno da se kroz formalno i neformalno obrazovanje unaprijedi sadržaj i kvaliteta edukativnog materijala za učenike koji se odnose na političku pismenost.
Važno nam je da promovišemo temu političke pismenosti u javnosti kako bi se poduzele konkretnije aktivnosti na političkom opismenjavanju mladih što se ne odnosi samo na učešće mladih u radu stranaka i predizbornim kampanjama, nego obuhvata i niz drugih pretpostavki koje bi se trebale ispuniti kao što su upoznavanje sa ključnim političkim pojmovima, važnim političkim procesima, vrstama demokratskih mehanizama koji su dostupni građanima pomoću kojih mogu sudjelovati u razvoju lokalnih zajednica, razvoju kritičkog razmišljanja te naravno podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti koja je povezana sa pojmom političke pismenosti.
M1 nastavlja djelovati s ciljem političkog opismenjavanja mladih kako bi izgradili demokratsko društvo u kojem svaki pojedinac može doprinijeti donošenju odluka koje ga se tiču. Želimo potaknuti razvoj političke kulture i građanskog društva u Bosni i Hercegovini za dobrobit svih građana, a posebno mladih!
Ostavi komentar