Izbori u Bosni i Hercegovini najčešće su pokazatelj odnosa političkih aktera prema mladima, posebno kada su u pitanju lokalni izbori. Društvene mreže i gradovi budu preplavljeni licima koji u svojim kampanjama dijele obećanja i poruke koje su, nakon četiri godine pauze, iznova prepoznale mlade. Kako mladi na to reaguju?
Postoji nepisana teorija u javnom diskursu koja tvrdi da su mladi ljudi pasivni i nezainteresovani za političku svakodnevnicu što aktuelni političari doživljavaju kao opravdanje za neadekvatan odnos prema mladima. Primjetno je da se iz godine u godinu povećava postotak odlaska mladih, stopa nezaposlenosti i nedostatak prilika za profesionalni razvoj, za šta ne postoji jasno strateško djelovanje kojim se nedostaci ove prilike adekvatno rješavaju na svim nivoima. U takvom slučaju, mladi su oni koji svoje ideje i inicijative predlažu i učešćem na izborima, kao kandidati, za šta najčešće ne budu podržani iz razloga što javnost ima negativnu percepiju o kvalifikaciji mlade osobe na listi. Treba biti objektivan i priznati da, nažalost, u sve prisutnijem broju slučajeva dolazi i do zloupotrebe mladih kandidata na izbornim listama, a sve kako bi se ispoštovale zakonske obaveze među kojima su rodna i dobna ravnopravnost. Takvi mladi dijelom su političke kampanje koja direktno ne podržava njihov, već izbor kandidata koji su bolje pozicionirani na izbornim listama. Takav sistem (ne)vrednovanja mlade stavlja u nezahvalnu poziciju, zbog čega sve manje smatraju važnim učešće na izborima u ulozi kandidata. Mladi glasači, s druge strane, posebno su oštećeni. Godine odsustva promjene bude u mladima želju za odlaskom iz BiH, zbog nedostatka jasne perspektive i nepovoljnog životnog standarda. To nas navodi da pomislimo kako mladi nisu zainteresovani za promjene, pa samim time ni za izbore.
Ne treba zaboraviti ni jedan od vodećih izazova sa kojima se mladi suočavaju – nedostatak informacija o kandidatima, strankama i izbornim pitanjima. Međutim, bez obzira na sve navedene okolnosti, lokalni nivo je nivo vlasti u koji mladi imaju najviše povjerenja, najčešće iz razloga što su im poznati kandidati, grupe ljudi koji vode kampanju i aktuelni političari, što im daje veću sigurnost pri izboru novih vladajućih struktura.
Institut za razvoj mladih KULT uradio je istraživanje “Politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini“ u kojem su predstavili kako je na posljednjim Lokalnim izborima održanim 2020. godine, prema podacima Centralne izborne komisije, izlaznost mladih na izbore iznosila 51,44%, što znači da je glasalo više od polovine mladih koji su imali pravo glasa. Drugim riječima, svaka druga mlada osoba u BiH glasala je na Lokalnim izborima 2020. godine. Na osnovu navedenih podataka možemo zaključiti da je na proteklim izborima stopa izlaznosti mladih na izbore (51.44%) bila veća u odnosu na stopu izlaznosti ukupne populacije (50.4%).
Mladi ljudi u BiH često igraju važnu ulogu na lokalnim izborima, bilo kao kandidati ili kao birači. Njihova uključenost može doprineti promjenama u lokalnim zajednicama, jer mladi često donose svježe perspektive i nove ideje.
Mladi kandidati na izborima često sa sobom nose promjene u načinu na koji se lokalne vlasti bave različitim aktuelnim i sveopćim pitanjima. Mladi političari često naglašavaju potrebu za modernizacijom i prilagodbom lokalnih politika aktuelnim potrebama zajednica što dodatno opravdava važnost učešća mladih u različitim izbornim procesima.
Svaka druga mlada osoba glasala je na lokalnim izborima 2020. Godine u želji da doživi promjenu. Ne zaboravite: nije do mladih, do sistema je!
Autorica članka: Maslić Iman, M1
Stavovi izneseni u članku su osobni stavovi autorice i ne odražavaju nužno stav M1 Prava za mlade.
Ostavi komentar